prva strana

Ponedeljak, 29. April 2024.

Revija KOLUBARA - Decembar 2002 > dodatak

prijava | registracija

revija

stav

prilike

ljudi

mediji

izbor

kultura

pisma

kalendar

dodatak

revija +

arhiva

impresum

pretraga

istraživanja

REGIONALNI PROSTORNI PLAN PODRUČJA KOLUBARSKOG OKRUGA

Smernice za razvoj centara i zajednice sela



Na području Prostornog plana u narednom periodu planiran je razvoj centara sa različitom ulogom i funkcijama u mreži naselja, i to:

Na području opštine Valjevo:

(Foto: Ljuba Rankovic)

1. regionalni centar Valjevo - obavljaće funkcije regionalnog centra, u kome će 2021. godine živeti preko 67.000 stanovnika; sa složenom strukturom delatnosti, tako da će preko 15.000 zaposlenih biti u sekundarnim i preko 12.000 u tercijarno-kvartarnim delatnostima. Pored obnove dela kapaciteta metalopreradjivačke industrije, u daljem razvoju opredeljenje je za srednje i manje proizvodne kapacitete prilagodjene tržišnim uslovima proizvodnje, lokalnoj sirovinskoj osnovi i raspoloživim stvorenim resursima. Veći značaj grada u širem okruženju postići će se intenziviranjem razvoja uslužnih delatnosti u odnosu na proizvodne. Širenjem neposredne zone uticaja grada povećaće se broj deagrarizovanih prigradskih naselja, s tim da će naselja na višem stepenu razvoja i sa povoljnim saobraćajno-privrednim vezama (Popučke), kao potencijalni sekundarni opštinski centri, moći da prime deo migracija mešovitih domaćinstava iz regionalnog centra i drugih naselja sa područja opštine, čime će se smanjiti pritisak na stambeni fond, saobraćjne i komunalne sisteme Valjeva;

2. sekundarni opštinski centar Valjevska Kamenica - dalje će širiti nukleus privrednih delatnosti, formiran postojećim pogonima za proizvodnju delova za vozila i za preradu voća, razvojem manjih proizvodnih kapaciteta prilagodjenih lokalnoj sirovinskoj osnovi i raspoloživim stvorenim resursima; uz selektivnu dislokaciju pojedinih tercijarnih delatnosti i javnih službi iz regionalnog centra za zadovoljavanje dela potreba stanovništva sa gravitirajućeg područja i drugih delova opštine;

3. centri zajednice sela i naselja sa specifičnim funkcijama - Divci će svoj razvoj zasnivati na saobraćajnoj funkciji; Brankovina će razvijati proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda i dalje će unapredjivati turističku ponudu na bazi motiva kulturne baštine; ostali centri svoje funkcije razvijaće u sprezi sa opštinskim centrom i daljim razvojem nukleusa tercijarnih delatnosti uz mogućnost razvoja turizma, koji neće ugroziti osnovnu funkciju buduće akumulacije za vodosnabdevanje "Rovni" (Tubravić - Poćuta i Donje Leskovice), ili lociranja manjih proizvodnih pogona (Bobova - Stave i Dračić); poseban značaj za razvoj planinskog turizma imaće već afirmisano naselje Divčibare, koje će u planskom periodu populaciono stagnirati (oko 130 stanovnika);

Na teritoriji opštine Lajkovac:

1. opštinski centar Lajkovac - imaće oko 5.900 stanovnika 2021. godine, sa oko 1.000 zaposlenih u sekundarnim oko 1.100 u tercijarno-kvartarnim delatnostima. Usled povoljnog saobraćajnog položaja i blizine ležišta lignita, nastaviće se diverzifikacija privrednih delatnosti u oblasti
gradjevinarstva, saobraćaja, rudarstva, industrije i proizvodnog zanatstva, uz značajno učešće poljoprivrede sa preradom i prometom poljoprivrednih proizvoda i dalji razvoj tercijarnih delatnosti;

2. centri zajednice sela - Prnjavor - Bogovadja, Slovac i Jabučje svoje funkcije razvijaće u sprezi sa opštinskim centrom, daljim razvojem nukleusa privrednih delatnosti u prehrambenoj i gradjevinskoj industriji i tercijarnim delatnostima;

Na teritoriji opštine Ljig:

1. opštinski centar Ljig - imaće oko 4.400 stanovnika 2021. godine, sa preko 800 zaposlenih u sekundarnim i oko 900 u tercijarno-kvartarnim delatnostima. Pored prehrambene, svoj dalji razvoj baziraće na postojećim manjim kapacitetima drugih industrijskih grana gradjevinska, prerada metala, drvna, industrija kože, prerada plastike) i na realnim uslovima za razvoj banjskog turizma u gradu;

2. centri zajednice sela - Belanovica će svoj razvoj zasnivati na pogodnim uslovima za razvoj turizma i daljem razvoju postojećeg nukleusa privrednih delatnosti u drvnoj i prehrambenoj industriji; dok će se Slavkovica usmeriti na razvoj planinskog i seoskog turizma, zbog blizine turističkog područja Rajca;

Na teritoriji opštine Mionica:

1. opštinski centar Mionica - imaće oko 3.500 stanovnika 2021. godine, sa oko 600 zaposlenih u sekundarnim i preko 700 zaposlenih u tercijarno-kvartarnim delatnostima. Dalje će se razvijati prerada poljoprivrednih proizvoda, gradjevinska, metalna, drvna i industrija konfekcije i pospešiti razvoj uslužnih delatnosti i javnih službi;

2. centri zajednice sela - Breždje, kao na planinskom području, razvijaće pogone za preradu voća i seoski turizam; Rakari će se
razvijati u sprezi sa daljim razvojem banjskog turizma, proizvodnje dečije hrane i flaširanja mineralne vode u Banji Vrujci; Rajković i Veliko Marište će svoj razvoj bazirati na proizvodnji i preradi poljoprivrednih proizvoda, naročito voća;

Na teritoriji opštine Osečina:

1. opštinski centar Osečina - imaće preko 6.800 stanovnika 2021. godine, sa oko 1.500 zaposlenih u sekundarnim i preko 1.200 u tercijarno-kvartarnim delatnostima. Imajući u vidu nizak stepen dosadašnjeg razvoja, koji se bazirao na prehrambenoj industriji i plastičnoj ambalaži, neophodna su veća ulaganja u razvoj sekundarnih i tercijarnih delatnosti;
2. centar zajednice sela Pecka - svoj razvoj baziraće na uslužnim delatnostima, zdravstveno-planinskom turizmu, prehrambenoj industriji, kao i manjem pogonu hemijske industrije, i

Na teritoriji opštine Ub:

1. opštinski centar Ub - imaće oko 11.200 stanovnika u 2021. godini, sa oko 2.100 zaposlenih u sekundarnim oko 2.200 u tercijarno-kvartarnim delatnostima. Razvoj će se zasnivati na potpunom iskorišćenju ostojećih preradjivačkih kapaciteta;

2. centri zajednice sela - Radljevo, Banjani i Pambukovica će svoj razvoj vezivati za eksploataciju i preradu lignita i poljoprivrednu proizvodnju.